Nakon izloženosti virusu, neki imaju imunosni odgovor ‘iza scene’ pa ne moraju danima biti prikovani uz krevet
Piše: Kimberly Hayes Taylor, 30. kolovoza 2011.
Zašto neki ljudi završe u krevetu s temperaturom, dok kišu i kašlju, danima slomljeni od gripe – dok se čini da se drugi nikad ne razbole?
Da bi odgovorili na ovu dvojbu, istraživači sa Sveučilišta u Michiganu obavili su prvu takvu studiju: zarazili su 17 zdravih ljudi virusom gripe i otkrili da su svi koji su izloženi gripi napadnuti od virusa, ali njihova tijela jednostavno imaju drugačiji imunosni odgovor na to. Oko polovine sudionika studije razboljela se; druga polovina nije ništa ni osjetila.
“Mnogi bi mogli zaključiti da ako ste izloženi virusu i ako se ne razbolite, to je zato što se virus nije ″zalijepio″ ili je bio toliko oslabljen da je samo prošao kroz Vaš sustav i taj ga sustav nije ni primijetio. To nije točan zaključak”, kaže Alfred Hero, profesor na Strojarskom fakultetu Sveučilišta u Michiganu i autor studije, koja je objavljena u časopisu PLoS Genetics.
On nastavlja: ″Postoji aktivni imunosni odgovor koji objašnjava otpornost nekih ljudi koji se ne razbole, a taj je odgovor podjednako aktivan kao i odgovor kod onih koji su se razboljeli, koji smo svi osjetili i mrzimo ga: simptomi zbog kojih teško dišemo, imamo temperaturu, kišemo, kašljemo, curi nam iz nosa – no, ti su imunosni odgovori kod te dvije skupine ipak bitno različiti.” Hero je, skupa sa znanstvenicima iz Medicinskog centra sa Sveučilišta Duke i Instituta za znanost o genomu pri tom Sveučilištu, proučavao ekspresiju gena kod ljudi koji su sudjelovali u studiji, te je pritom pratio kako imunosni sustav reagira na virus gripe.
Analizirali su 22.000 gena i 267 uzoraka krvi i rabili algoritam koji prepoznaje uzorke i nekoliko drugih metoda koje otkrivaju ‘genomske potpise’ povezane s imunosnim odgovorom kod ljudi koji dobiju simptome gripe i onih koji ih ne dobiju. Pronašli su znakovite i složene imunosne reakcije kod ljudi koji su se razboljeli, kao i kod onih koji su ostali zdravi. Znanstvenici su zapazili promjene u krvi 36 sati prije nego što su se neki ljudi zaista osjećali bolesno. Iako vidimo da se imunosni sustav nekih ljudi odupire virusu, još uvijek ne znamo kako se i zašto to događa. “Postoji aktivan imunosni odgovor ‘iza scene’ čak i kad se ne razbolite”, kaže profesor Hero. ″Ono što smo otkrili bile su razlike u njihovom biološkom metabolizmu i ekspresiji gena. Te su razlike bile povezane s antioksidansima.” Konačno, ako znanstvenici mogu razumjeti što se događa na razini genoma koji ljude čini manje ili više podložnima virusnim bolestima, potencijalno bi mogli razviti terapije da se bolest spriječi.
Lamar Johnson (44) iz Minneapolisa kaže da se često pita je li ga to što pije nekoliko čaša soka dnevno i jede puno svježih proizvoda održava zdravim?
Jer zimi, kad izgleda da svi oko njega obolijevaju od gripe, nikad se ne razboli. Zapravo ne vjeruje da je ikad u životu imao gripu. “Jednostavno, čuvam se prehlade, trudim se držati se podalje od bolesnih ljudi i nadam se da se neću razboljeti”, veli on. Doista, prof. Hero kaže da konzumacija soka i uporaba svježeg voća i povrća kako bi se dodali antioksidanti mogu biti način kako da izbjegnemo gripu.
“Zasigurno je moguće da su ljudi koji su ušli u studiju imali vrlo visoku razinu tvari-prethodnika antioksidanta u krvi, i to je možda ono što ih je štitilo, no to ne možemo reći sa sigurnošću zato što ne znamo. Ne možete izmišljati podatke da biste postavili ove hipoteze.” Istraživači znaju da gripa može biti smrtonosna. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti izvještavaju o tome da od 15 do 60 milijuna Amerikanaca koji godišnje obolijevaju od gripe, od njih umre oko 5.000 do 45.000. Oko 200.000 ljudi godišnje završi u bolnici zbog gripe. Hero veli da bi njegova studija mogla dovesti do jeftinog testa kojim bi ljudi mogli provjeriti hoće li imati simptome gripe 36 sati unaprijed: “Tako bi ljudi znali treba li im neko vrijeme za odmor, hoće li otkazati skijaški izlet ili se radi prevencije izolirati od svojih vrlo osjetljivih starijih ukućana.”
Upala pluća i gripa su, primjerice 1995. godine, prema statistici u SAD-u, odnijele oko 84.000 života.
Nažalost, štetne nuspojave mnogih lijekova utječu i na imunost i tako oslabljuju našu otpornost protiv bolesti:
Lijekovi koji oslabljuju imunosni sustav:
- Anestetici, povezano sa stresom zbog operacije (uključujući eter, halotan, dušik-suboksid, pentobarbital, itd.);
- Niz agensa koji se rabe protiv infektivnih bolesti: lijekovi protiv malarije, lijekovi protiv infekcije glistama, antibiotici, lijekovi za virusne bolesti;
- Kortizon i srodni steroidi;
- Kemoterapijski lijekovi za rak;
- Glavni lijekovi za smirenje;
- Triciklični antidepresivi (primjerice amitriptilin);
- Drugi faktori koji oslabljuju imunosni sustav:
- Loša prehrana;
- Višestruke infekcije:
- herpes
- sifilis
- hepatitis-B
- citomegalovirus
- toksoplazmoza
- turbekuloza
Druge tvari koje oslabljuju imunosni sustav:
- Opijati (narkotici poput heroina)
- Velike doze kokaina
- Amil-nitrat
- Alkoholna pića
- Duhanski dim
Prehrana bogata biljnim namirnicama može također povećati razinu glutationa u krvi – to je snažni antioksidant koji se proizvodi u tijelu. Visoka razina glutationa može imati vodeću ulogu protiv infekcija. Postoji puno drugih načina da se imunosni sustav poboljša. Zaključimo: snažan imunosni sustav jamči manju vjerojatnost da ćemo se razboljeti.
(Iz knjige Proof Positive , Neil Nedley, dr.med.)
