NOVOSTI

SUNČANJEM DO KVALITETNIJEG ZDRAVLJA

Jedan od moćnih efekata ovog užarenog nebeskog tijela je,prije svega, ultraljubičasto zračenje, koje sa sobom donosi toplinu i svijetlost, omogučavajući život na zemlji.Djelotvornost ultraljubičastih zraka na organizam ogleda se u stimuliranju proizvodnje melanina, pigmenta koji nagomilan u bazalnom sloju kože, daje tenu brončani odsjaj što predstavlja zaštitu od jakog ultraljubičastog zračenja.Napomenuto zračenje naročito utiče na metabolizam organizma, a u najvećoj mjeri na metabolizam minerala. Na ovaj način se ergosterol pod djelovanjem ultraljubičastih zraka, transformira u vitamin D, koji ima značajnu ulogu u metaboličkim procesima fosfora i kalcija, bitnih faktora u sistemu zaštite i liječenja rahitisa.Vitamin D olaksava apsorpciju kalcija u crijevima i doprinosi okostavanju. Nedostatak vitamina D u organizmu dovodi do omeksavanja i deformacije kostiju, koje vise ne mogu izdržati tezinu tijela. Ta bolest se zove rahitis.

Također, ovaj vid zračenja povoljno utiče na rad endokrinih žljezda (sa unutrašnjim lučenjem),živčanog  sistema, respiratornog, digestivnog i kardio-vaskularnog sistema.
Intenzitet UV (ultra-violetnih) zraka varira u zavisnosti od različitih faktora:
– Godišnjeg doba – zračenje je jače ljeti nego u zimskom periodu;
– Geografske širine – što je sunce više, to su zrake vertikalnije padaju i shodno tome imaju i jače djelovanje; kada je u pitanju naš geografski prostor smatra se da je u šestom mjesecu najintenzivnije UV zračenje;
– Nadmorske visine – UV zračenje je jače na planini nego na moru;
– Doba dana – najveći intenzitet je od 9:00-12:00h ;
– Fenomen refleksije i refrakcije – mnogo je veći intenzitet zračenja na svijetlim površinama (snijeg, pijesak), kao i na sjajnim površinama (led, voda);
– Stupanj zagađenosti atmosfere – što je zrak zagađeniji, zračenje je slabije.
Osetljivost organizma takođe zavisi od niza različitih faktora:
– Tokom ljeta osetljivost ljudskog organizma na UV-zrake je smanjena u odnosu na zimski period;
– Starije osobe i dijeca su manje osetljivi nego ostale starosne kategorije;
– Žene su za 20% osetljivije nego muškarci;
– Kod žena je osetljivost na UV zračenje izraženija u predmenstrualnom periodu;
– Bolesnici sa hiperfunkcijom tiroidne (štitne) žljezde (Bazedovljeva bolest), ili hipertenzijom (povišenim krvnim pritiskom), sa ekcemom, pokazuju izrazitu osetljivost na UV zrake;
– Poznato je da bi bez sunca zemlja bila okovana ledom.Takođe, zrake (IC), višestruko utiču na organizam, olakšavajući njegov metabolizam, staničnu razmjenu, cirkulaciju.

Što se tiče svijetlosnih zraka, njihovo dejlovanje je sveobuhvatno, od fotosinteze u svijetu biljaka, pa do složenih metaboličkih procesa koji se odvijaju unutar živčane stanice, uslovljavajući, na ovaj način, vitalne procese. Nedovoljno izlaganje uticaju ovih zraka negativno utiče na rad centralnog živčanog sustava, ostavljajući posljedice na ponašanje i psihičku strukturu čoveka. Iako nam je sunce veliki prijatelj, trebalo bi održavati nekoliko praktičnih savjeta u pogledu sunčanja kao prirodnog ljekovitog sredstva:
1) Mada nam se čini poznatim, sunčanje ipak treba obavljati po preporuci liječnika;
2) S obzirom da je svaki čovek jedinka za sebe, tako i kada je u pitanju reakcija na sunčeve zrake, helioterapiju (terapiju sunčanjem) treba prilagoditi individualnim potrebama i staviti pod
nadzor liječnika;
3) Kod primjene ove terapije, treba imati u vidu starosnu dob, opće zdravstveno stanje, vrstu bolesti i stupanj otpornosti organizma na sunčeve zrake;
4) Najpogodnije vrijeme za sunčanje tokom dana je između 9:00-12:00h u jutarnjim i 15:00-17:00h u večernjim satima.
5) Treba se sunčati prije obroka, ili 1-2 sata nakon toga;
6) Sunčanje treba prekinuti ako se javi osećaj malaksavosti,mučnine, povraćanja, groznice, glavobolje, upale očiju (crvene oči), i drugi simptomi koji ukazuju na sunčanicu;
7) Tokom sunčanja treba izbegavati direktno izlaganje glave sunčevim zrakama. Glavu treba zaštititi šeširom od slame, od platna ili od nekog drugog materijala. Takođe, neophodno je zaštititi oči naočalama za sunce, naročito ako je u pitanju plava boja očiju.
8) Izlaganje tijela sunčevim zrakama treba biti postepeno,vodeći računa o dužini izlaganja, kao i o površini tijela koju treba sunčati. Onaj dio tijela koji se ne sunča, treba pokriti bijelim ručnikom;
U nastavku, predlažemo jedan od mogućih načina primjene helioterapije:
Dan                              Vrijeme izlaganja                  Dio tijela
Prvi dan                          5 minuta                       donja polovina podkoljenice;
Drugi dan                       10 minuta                        od koljena nadolje;
Treći dan                        15 minuta                        od kukova nadolje;
Četvrti dan                      20 minuta                       od pupka nadolje;
Peti dan                          30 minuta                od polovine grudnog koša nadolje;
Šesti dan                                                           60 minuta od vrata nadole.

U narednim danima nastaviti sa po 60 minuta sunčanja svakodnevno.

U nekoliko proteklih godina ustanovljeno je za melatonin, prirodni tjelesni hormon, potiće dobar san. Nivo melatonina u tijelu dolazi na vrhunac u djetinjstvu, a onda, tokom života, polako i neprekidno
opada. Time se može objasniti zašto dijeca spavaju bolje od odraslih.Tijelo pažljivo regulira proizvodnju melatonina. Taj postupak je uglavnom kontroliran ciklusom svijetla i mraka. Optimalna proizvodnja melatonina doga|a se samo noću, u mraku. Pinealna žljezda – epifiza, smiještena u središtu mozga, je “sat”  koji pravovremeno regulira ovaj proces. Melatonin se ne skladišti u tijelu. Nama je potrebno dovoljno melatonina svake većeri da bismo imali dobar san. Studije pokazuju da dnevno izlaganje prirodnom sunčevom svijetlu potiće otpuštanje melatonina.

Sunčevo svijetlo djelotvorno uništava mikrobe. Zato se važno sunčati i provjetravati pokrivače i druge predmete koje često ne peremo.Odgovarajuća količina sunčeve svijetlosti daje koži zdrav sjaj i čini
da ona bude glatka i elastična. Srednje potamljena koža otpornija je od nesunčane kože na infekcije i opekotine od sunca.Sunčevo svijetlo poboljšava raspoloženje kod mnogih ljudi jer proizvodi osječaj zadovoljstva. (Nemojte ostati predugo na suncu i zadobiti opekotine!) Povezano sa aktivnim vježbanjem, sunčeva svijetlost je važan dodatak liječenju akutnih i kroničnih depresija. Ne zaboravite, ako ste tokom hladnih zimskih mjeseci potišteni,pokušajte iskoristiti svaku mogućnost izlaganja sunčevoj svijetlosti. Osim toga, djelovanjem sunčevog svijetla na kožu tijelo je u stanju proizvesti vitamin D. Ovaj vitamin nam omogućava da se kalcij iz crijeva upije u krv i iskoristi za izgradnju zdravih kostiju. On sprečava nastanak rahitisa kod dijece i smanjuje mogućnost osteoporoze kod odraslih.
Sunčevo svijetlo takođe pomaže:
– jačanju imunološkog sustava;
– smanjenju bolova kod natečenih, artritičnih zglobova