Živite u gradskoj vrevi, blizu zaglušujuće prometnice, gradilišta ili bučnog bara, a noću vas često prenu iz sna preglasni zvukovi? Gradski je svijet uvelike onečišćen bukom.
Baš kao što zrak, šume, mora i rijeke mogu biti onečišćeni, isto tako i vaš organ sluha može biti izložen onečišćenju bukom.
U današnjem svijetu zaista je teško izbjeći nezdrave decibele.
Čak smo i u vlastitom domu „bombardirani“ glasnim i prodornim zvukovima – od perilica i sušilica, preko glasne glazbe koja dopire iz slušalica, do bagera i strojeva na obližnjem gradilištu…
Ako je buka kratkotrajna, to i nije neki problem
No jeste li znali da dugotrajna izloženost buci i neželjenim visokim decibelima, osim što narušava zdravlje vašeg sluha, usto održava vaše razine stresa konstantno povišenim? Osim što vas buka može iritirati, ona se negativno odražava na vaše mentalno i fizičko zdravlje.
Kako buka utječe na zdravlje
Evo kako se onečišćenje bukom može odraziti na vaš svakodnevni život i zdravlje:
Loša kvaliteta sna
Premda su vaše oči noću, dok spavate, zatvorene, uši, nažalost, ne možete zaštititi (osim čepovima). Ako ste se usred noći naglo probudili zbog nekog preglasnog zvuka, vaš mozak reagirat će u stilu „bori se ili bježi“, što je tipična stresna reakcija kada se vaše tijelo sprema na bijeg od neke opasnosti.Tada se luče i hormoni stresa adrenalin i kortizol. Nakon toga teško je zaspati, jer organizam reagira na stres povišenim tlakom i lupanjem srca.
Buka uvelike narušava kvalitetu vašeg sna.
Oštećenja i gubitak sluha
Zvukovi slabiji od 70 decibela ne uzrokuju oštećenja sluha. No slušanje preglasne glazbe ili neke druge buke koja iznosi 85 i više decibela može dovesti do oštećenja ili čak gubitka sluha.
Gubitak sluha može biti privremeni (od nekoliko sati), primjerice ako ste satima slušali preglasnu glazbu, ili trajni, ako ste jako dugo vremena bili izloženi nesnosnoj buci.
Tjeskoba i depresija
Istraživanje iz 2011. godine pokazalo je 28%-tni porast uzimanja lijekova protiv anksioznosti među osobama koje žive blizu zračne luke te su izložene 10 decibela većoj buci.
Druga je studija pokazala da osobe koje žive u područjima s povećanom prometnom bukom imaju 28% veći rizik od simptoma depresije nego one koje žive u mirnom području.
Srčana oboljenja
Studije su pokazale da su osobe izložene onečišćenju bukom puno sklonije razvijanju srčanih oboljenja, poput atrijalne fibrilacije ili aritmije – neujednačenog srčanog ritma.
Mjerenje glasnoće (u decibelima):
- Šapat – 30 dB
- Normalan razgovor– 60 dB
- Buka u uredima – 70 dB
- Bučni restorani – 80-90 dB
- Zvuk motora – 100 dB
- Rock koncert – 120 dB
Umjesto ugodnijih zvukova, što češće birajte – tišinu!
Kad god ste izloženi preintenzivnim zvukovima, obično posežete za slušalicama s glazbom kako biste „zakamuflirali“ tu buku i mentalno se zaštitili od nje?
Premda i to može pomoći, osobito ako slušate neke ugodne i opuštajuće melodije, najbolje je da se, ako ste u mogućnosti, premjestite na neko mirno i tiho mjesto.
Nedavna istraživanja pokazala su da dulja razdoblja tišine, osim što znatno snižavaju razine hormona stresa, usto pomažu stvaranju novih moždanih stanica.
Tišina pogoduje radu vašeg mozga
Dr. Imke Kirste, znanstvenica sa Sveučilišta Duke, kaže kako dva sata tišine na dan pomažu stvaranju neurona u hipokampusu, dijelu mozga zaduženom za pamćenje, emocije i učenje.
Dakle, tišina doslovno pridonosi regeneraciji vašeg mozga. Zahvaljujući tišini, vaš je mozak u stanju bolje i kvalitetnije procesirati informacije.
Bučno okruženje negativno se održava i na razvoj djece. Istraživanja su pokazala da djeca koja žive ili pak idu u školu u blizini zrakoplovnih pista sporije razvijaju jezične i druge kognitivne vještine u odnosu na onu djecu koja žive u mirnom okruženju.
Djeci koja su izložena buci motora i strojeva zbog lučenja hormona stresa teže se usredotočiti na običan govor.
Kako ublažiti štetan utjecaj buke:
Primjena čepova za uši: ako niste u mogućnosti udaljiti se od buke, prva pomoć mogu vam biti obični čepovi za uši. To će znatno ublažiti decibele kojima ste izloženi i pomoći vam da se koncentrirate za rad i druge aktivnosti. Također, ako radite na bučnom gradilištu ili kosite travu, nosite zaštitu za uši.
Ograničeno slušanje (glazbe i ostalog) na niskom volumenu: smanjite glasnoću i ograničite vrijeme onoga što slušate, osobito ako pritom koristite slušalice.
Postavljanje namještaja uza zid: namještaj, kauč ili sofu, ili pak policu s knjigama postavite uza zid odakle vam dopire buka. Oni će apsorbirati dio tih zvučnih valova. Također, postavite i neke malo teže zastore jer i oni ublažavaju zvukove.
Odlazak na tiho mjesto: ako ste vi ili vaša obitelj redovito izloženi buci, a niste u mogućnosti preseljenja, pokušajte barem neko vrijeme u danu izdvojiti za boravak u nekom mirnom parku ili u prirodi.
