NOVOSTI

MOŽDANI UDAR

MOŽDANI UDAR – podmukli uzrok koji osakaćuje

Na tisuće ljudi u našoj zemlji leži paralizirano nakon proživljenog moždanog udara. Uz sidu i rak, moždani udar je bolest koja vjerovatno izaziva najviše straha, a i najčešći je uzrok invalidnosti u zapadnoj civilizaciji.

Kolika je vjerovatnoća da čovjek doživi moždani udar?
Oko 730.000 Amerikanaca doživi moždani udar svake godine, a 160.000 umire od njega. Kao što je slučaj sa srčanim infarktom, i do ovih ozbiljnih stanja, ponekad čak i sa smrtonosnim ishodom, dolazi najčešće bez upozorenja. Oko četvrtine žrtava mlađih od 70 godina starosti umire od prvog udara. Nakon 70. godine ta se brojka udvostručuje. Od onih koji prežive, njih 40% treba u određenoj mjeri stalnu tuđu njegu, a 10% zahtjeva doživotni smještaj u specijaliziranoj ustanovi. Preostalih 60% sretnika čini lepšu stranu medalje. Neki među njima se u potpunosti oporave; gotovo svi su sposobni da se i dalje brinu sami za sebe, a većina se vraća svojim uobičajenim poslovima.

Što uzrokuje moždani udar?

Moždani udar je najčešće povezan s aterosklerozom – zadebljenjem, sužavanjem i otvrdnučem krvnih žila koje opskrbljuju mozak krvlju bogatom kisikom i hranjivim materijima. Takav aterosklerotični proces može se razviti u krvnim žilama samog mozga ili u arterijama koje dovode krv u mozak. Ogrubjele, neravne unutrašnje površine oštečenih krvnih žila postaju moguća nakupljališta masnih naslaga i stvaraju uvjete za nastanak krvnih ugrušaka. Kada se krvna žila na mjestu takvog oštećenja u potpunosti začepi, kažemo da je nastala tromboza.

Ponekad se djelići naslaga ili krvni ugrušci otkinu s mjesta svoga nastanka i krvotokom doputuju do manjih moždanih krvnih žila te ih začepe. Na taj način nastaje takozvana embolija. Oko 80% slučajeva moždanih udara posljedica su bilo trombotične, bilo embolične blokade moždanih arterija.

Preostalih 20% udara nastaje krvarenjem ili prskanjem samih zidova moždanih krvnih žila. Većina takvih incidenata je povezana s nekontrolirano visokim krvnim tlakom koji istiskuje krv kroz pukotine otvrdnulih zidova moždanih arterija. Rijeđa su pucanja prouzrokovana aneurizmima, tj. od ranije bolesno proširenim područjima na nekim krvnim žilama. Aneurizmi mogu puknuti poput prenapuhanog balona. U svakom slučaju kao posljedica nastaje krvarenje i izljev krvi u moždano tkivo.

Najveći problem koji uzrokuje moždani udar, bez obzira na način njegovog nastanka, jest nemogućnost dotoka svježe krvi do moždanih stanica koje se nalaze iza oboljelog područja. One, zbog nedostatka kisika, vrlo brzo odumiru i tako nastaju različita oštečenja. Ako je zahvaćena velika površina mozga, udar će imati smrtni ishod. Uža područja oštećenja mozga prouzrokovat će manje kobne posljedice koje mogu biti različitog karaktera, ovisno od zahvaćenog djela mozga.

Kome prijeti rizik od moždanog udara?
Većina moždanih udara direktno je povezana s visokim krvnim tlakom. Ljudi s hipertenzijom imaju osam puta veću vjerovatnoću da dožive moždani udar od osoba kojima je krvni tlak normalan. Osim toga, fibrilacija atrija (stanje koje dovodi do neravnomjernih otkucaja srca) šest puta povećava rizik od moždanog udara. Ponekad se kao prvo upozorenje mogućeg budućeg udara javljaju povremene neobjašnjive nesvjestice, nazvane tranzitorni ishemični napadi (TIA – Transient Ischemic Attacs). To su vrlo mali moždani udari koji započinju iznenada, ali se svi njihovi simptomi povlače unutar 24 sata. Većina takvih napada potraje samo nekoliko sekundi, a oporavak je potpun. Međutim, kao što učestali napad angine pektoris povećavaju mogućnost srčanog infarkta, tako i niz TIA napada povećava mogućnost nastanka pravog moždanog udara. Ostali rizični faktori za moždani udar jesu povišeni kolesterol i trigliceridi u krvi, pušenje, šećerna bolest, gojaznost, kao i sjedeći, tjelesno neaktivan način života. Svi oni doprinose razvoju ateroskleroze. Rizični faktori za moždani udar gotovo su identični onima za koronarnu bolest, budući da su oba stanja prouzrokovana oštećenjem vitalno važnih krvnih žila koje dovode kisik i hranjive materije tim vitalnim organima.

Može li se moždani udar spriječiti?
Da, većina njih se može spriječiti. Moždani udari, kao i neke druge bolesti prouzrokovane načinom života, mogli bi gotovo nestati sa lica ove planete u samo jednom naraštaju kad bismo svi zajedno, u ranoj životnoj dobi, počeli prihvatati navike za koje danas pouzdano znamo da su ključne u cijeloj ovoj priči. Evo nekih savjeta:

Nemojte pušiti. Jedan od šest smrtnih slučajeva prouzrokovanih moždanim udarom direktno je povezan s upotrebom duhana.
 Redovno provjeravajte krvni tlak. Hipertenzija je uglavnom bolest bez simptoma i može se neprimjetno uvući u vaš život.
Naučite uživati u manje slanoj hrani. U područjima svijeta u kojima je unos soli mali, hipertenzija je praktički nepoznata. U zemljama poput Japana, gdje se koristi mnogo soli, moždani udar je prvi na ljestvici uzročnika smrti.
Normalizirajte svoju tjelesnu težinu. Gojaznost dovodi do ateroskleroze, hipertenzije i šećerne bolesti.
Hranite se namirnicama siromašnim masnoćama i kolesterolom, a bogatim biljnim vlaknima. Istraživanja su pokazala da unosom masnoća koji ne prelazi 15% ukupnog dnevnog kalorijskog unosa, i gotovo 0% kolesterola, štitite unutrašnjost svojih krvnih žila od ateroskleroze.
Vježbajte aktivno i redovno. Vježbanje poboljšava cirkulaciju i pomaže u reguliranju težine i visokog krvnog tlaka.

Što je sa onima koji su već doživjeli moždani udar? Može li se i njima pmoći?
Naravno! Način života koji doprinosi spriječavanju moždanog udara ubrzat će i oporavak kod već nastalog stanja i pomoći u spriječavanju ponovnih napada. Akutni moždani udar zahtjeva 30 dnevni intenzivni program čišćenja

Dokazano je da male doze acetil-salicilne kiseline (Aspirina ili Andola) pomažu u nekim slučajevima pri spriječavanju nastanka rizičnog moždanog udara, posebno kod osoba s fibrilacijom atrija. Ali, ne zaboravite da ti ljekovi mogu izazvati krvarenje (hemoragični moždani udar) i pogoršati stanje čira na želucu. Najbolja vijest koju vam sada možemo reći jest spoznaja da se začepljene krvne žile mogu očistiti i bez operacija ! Zadebljane, sužene arterije ponovno se polako otvaraju i oporavljaju ako dosljedno jedemo jako nemasnu, vegetarijansku hranu, uz druge, ranije spomenute, zdrave životne navike. Iako su dosadašnja znanstvena istraživanja u tom smislu bila usmjerena na srčane arterije, slične rezultate treba očekivati i u moždanim krvnim žilama, budući da je problem u osnovi isti. Svaki čovjek se rađa s mekanim, savitljivim i elastičnim zidovima krvnih žila. Mnogi stanovnici širom svijeta uspjevaju čitavog života sačuvati zdrave krvne žile i nizak krvni tlak. I mi to možemo postići ukoliko budemo ozbiljno nastojali živjeti zdravo prije nego što se dogodi nepopravljiva šteta – moždani udar.

Primjena
Moždani udar je jedna od bolesti koje izazivaju najviće bojazni u zapadnoj civilizaciji. Ona ostavlja za sobom najveći postotak invalidnosti, ali srećom ne napada nasumice. Mnogim stanovnicima širom planete moždani udar je praktično nepoznat. I vi možete smanjiti rizik oboljevanja od te bolesti prihvaćanjem načina života koji potiče zdravlje krvnih žila i normalan krvni tlak.

Zamjenite loše navike dobrim
Izbacite sol. Svi  mi moramo smanjiti količinu soli koju pojedemo.Ne bojte se da će vašem tijelu nedostajati natrija. Ukoliko se hranite kao prosjećan stanovnik, tada uzimate možda i do 20 puta više soli nego što vam je stvarno potrebno. Tri najodgovornije stvari za takvo prekoračenje jesu:

Slanik. Riješite ga se! Ionako već iz hrane koju jedete dobijate preveliku i štetnu količinu soli. Nemojte uvećavati ovaj problem sipajući sol povrh jela. Hrana će vam se nekoliko tjedana činiti bljutavom, ali će se vaši ukusni pupoljci ubrzo prilagoditi novoponuđenoj hrani i počet ćete uživati u blažim ukusima. Uskoro će osvanuti dan kada će vam hrana koju sada smatrate ukusnom biti presoljena.

Slane grickalice. Obroci kao što su prženi krumpirići, pereci i slani kikiriki toliko su opasni da bi na njima trebalo stajati upozorenje: “Oprez: grickalice su povezane s hipertenzijom, moždanim udarom i srčanim bolestima. Jedete ih na vlastitu odgovornost.” Ako već morate grickati, zamjenite ih štapićima od mrkve ili kriškama jabuka.

Brza, gotova hrana. Kad bismo unos soli smanjili na pet grama dnevno (jedna čajna žličica), hipertenzije bi u najvećem postotku nestalo. Međutim, mi nikad nećemo ostvariti ovaj cilj ukoliko ne slomimo naviku jedenja brzo spravljene hrane. Samo jedan McDonald’s cheeseburger sadrži dva grama soli – gotovo polovicu dnevno preporučene količine.

Promijenite se
Krenite u potpuno novom smjeru. Zamjenite sol različitim začinima i dodacima za hranu koji u sebi ne sadrže natrij.

Related Posts