Dali je vitamin D bolje uzimati u tabletama ili provoditi vrijeme u prirodi na svježem zraku te se i sunčati po potrebi. Što mislite?
U nastavku možete pročitati detaljno zašto je važan prirodni D vitamin koji dobivamo boravkom na suncu i svježem zraku. Naučite se kako je pravilno sunčati se.
Dali ste znali kako se proizvodi D vitamin u tabletama?
Proizvodi se ultraljubičastim zračenjem 7-dehidrokolesterola ekstrahiranog iz lanolina (znoja od ovce) koji se nalazi u ovčjoj vuni.
Kako se vitamin D proizvodi od ovčje vune?
Vuna jedne merino ovce proizvest će oko 250-300 mL vunene masti koja se može obnoviti.” Otprilike 50% sirovog lanolina (znoj od ovce koji je inaće pun kolesterola, koji je jedan od vodećih uzročnika skoro svih kardiovaskularnih oboljenja(aritmija, srčanog i moždanog udara….) sastoji se od lanolin alkohola, koji je preteča 7-hidroksikolesterola, koji se na kraju pretvara u vitamin D3 (putem UV zračenja).
Nedostatak D-vitamina se najprije primjećuje u vidu brojnih grčenja misica sto može dovesti do spazma. Kada takvo stanje potraje, dolazi do poremećaja srčanog ritma (palpitacije), živčane razdražljivosti, gubitka čvrstine kostiju (rahitisa kod djece, osteoporoze i osteomalacija kod starijih), bolova u zglobovima, ispadanja zuba, slabog imuniteta.
Kada se koža izloži sunčevoj svjetlosti, ona djeluje na ulja u koži, u kojoj nastaje vitamin D. Ta ulja potom ulaze u krvotok i idu u jetru gdje se skladište, pa se otuda po potrebi šalju u različite dijelove tijela radi jačanja kostiju. Bez tog vitamina tijelo ne može da apsorbira kalcij(više o kalciju možete pročitati OVDJE) i fosfor, dok kosti ne mogu zadržati kalcij u sebi, pa zato postaju slabe. Kada kosti moraju izdržati neki teret, one se onda deformiraju, iako tjelesna težina i visina obično ostaju normalni, mada je rast ponekad usporen. Za proizvodnju i iskorištavanje vitamina D potrebno je da jetra i bubrezi dobro funkcioniraju a da bi se to postiglo trebali bi se pridržavati zakona zdravlja i 2-3 puta godišnje napraviti detoks organizma.
Ulja iz kože ne stvaraju provitamin D kako treba ako djeca imaju tamnu kožu i/ili ako se ne izlažu suncu u dovoljnoj mjeri. Osobe na biljnoj prehrani se trebaju više od drugih izlagati suncu. Znanstvena istraživanja su dokazala da muslimanke, koje su potpuno pokrivene crnom odjećom kada nisu kod kuće, mogu dobiti dovoljno sunčeve svjetlosti izlažući svoja bosa stopala na suncu tokom tjedan dana.
Također, ovaj vid zračenja povoljno utiče na rad endokrinih žlijezda (s unutrašnjim lučenjem),živčanog sistema, respiratornog, digestivnog i kardio-vaskularnog sistema.
Intenzitet UV (ultra-violetnih) zraka varira u zavisnosti od različitih faktora:
– Godišnjeg doba – zračenje je jače ljeti nego u zimskom periodu;
– Geografske širine – što je sunce više, to su zrake vertikalnije padaju i shodno tome imaju i jače djelovanje; kada je u pitanju naš geografski prostor smatra se da je u šestom mjesecu najintenzivnije UV zračenje;
– Nadmorske visine – UV zračenje je jače na planini nego na moru;
– Doba dana – najveći intenzitet je od 9:00-12:00 h ;
– Fenomen refleksije i refrakcije – mnogo je veći intenzitet zračenja na svijetlim površinama (snijeg, pijesak), kao i na sjajnim površinama (led, voda);
– Stupanj zagađenosti atmosfere – što je zrak zagađeniji, zračenje je slabije.
Osjetljivost organizma također zavisi od niza različitih faktora:
– Tijekom ljeta osjetljivost ljudskog organizma na UV-zrake je smanjena u odnosu na zimski period;
– Starije osobe i djeca su manje osjetljivi nego ostale starosne kategorije;
– Žene su za 20% osjetljivije nego muškarci;
– Kod žena je osjetljivost na UV zračenje izraženija u predmenstrualnom periodu;
– Bolesnici s hiperfunkcijom štitnjače (Basedowljeva bolest), ili hipertenzijom (povišenim krvnim pritiskom), s ekcemom, pokazuju izrazitu osjetljivost na UV zrake;
– Poznato je da bi bez sunca zemlja bila okovana ledom.Također, zrake (IC), višestruko utiču na organizam, olakšavajući njegov metabolizam, staničnu razmjenu, cirkulaciju.
Što se tiče svjetlosnih zraka, njihovo djelovanje je sveobuhvatno, od fotosinteze u svijetu biljaka, pa do složenih metaboličkih procesa koji se odvijaju unutar živčane stanice, uvjetujući, na ovaj način, vitalne procese. Nedovoljno izlaganje utjecaju ovih zraka negativno utiče na rad centralnog živčanog sustava, ostavljajući posljedice na ponašanje i psihičku strukturu čovjeka. Iako nam je sunce veliki prijatelj, trebalo bi održavati nekoliko praktičnih savjeta u pogledu sunčanja kao prirodnog ljekovitog sredstva:
1) Mada nam se čini poznatim, sunčanje ipak treba obavljati po preporuci liječnika;
2) S obzirom na to da je svaki čovjek jedinka za sebe, tako i kada je u pitanju reakcija na sunčeve zrake, helioterapiju (terapiju sunčanjem) treba prilagoditi individualnim potrebama i staviti pod nadzor liječnika;
3) Kod primjene ove terapije, treba imati u vidu starosnu dob, opće zdravstveno stanje, vrstu bolesti i stupanj otpornosti organizma na sunčeve zrake;
4) Najpogodnije vrijeme za sunčanje tijekom dana je između 9:00-12:00 h u jutarnjim i 15:00-17:00 h u večernjim satima.
5) Treba se sunčati prije obroka, ili 1-2 sata nakon toga;
6) Sunčanje treba prekinuti ako se javi osjećaj malaksalosti, mučnine, povraćanja, groznice, glavobolje, upale očiju (crvene oči), i drugi simptomi koji ukazuju na sunčanicu;
7) Tijekom sunčanja treba izbjegavati direktno izlaganje glave sunčevim zrakama. Glavu treba zaštititi šeširom od slame, od platna ili od nekog drugog materijala. Također, neophodno je zaštititi oči naočalama za sunce, naročito ako je u pitanju plava boja očiju.
8) Izlaganje tijela sunčevim zrakama treba biti postepeno, vodeći računa o dužini izlaganja, kao i o površini tijela koju treba sunčati. Onaj dio tijela koji se ne sunča, treba pokriti bijelim ručnikom;
U nastavku, predlažemo jedan od mogućih načina primjene helioterapije, uz OBAVEZNO da vam koža nije suha( više o vašnosti pijenja vode možete pročitati OVDJE) kad to radite :
Dan Vrijeme izlaganja Dio tijela
Prvi dan 5 minuta donja polovina potkoljenice;
Drugi dan 10 minuta od koljena nadolje;
Treći dan 15 minuta od kukova nadolje;
Četvrti dan 20 minuta od pupka nadolje;
Peti dan 30 minuta od polovine grudnog koša nadolje;
Šesti dan 60 minuta od vrata nadolje.
U narednim danima nastaviti s po 60 minuta sunčanja svakodnevno.
9) PoslJe svakog tretmana (sunčanjem), treba prakticirati trljanje hladnom vodom, ili hladno tuširanje.
10) Kod starih rana (ulceracija) i drugih povreda sa usporenim procesom regeneracije (zarastanja), može se primjeniti lokalno sunčanje uz upotrebu povečala. Svijetlost se fokusira na površinu rane, a povečalo se pomiće tako da svijetlosni zrak pređe preko cijele površine rane. Treba paziti na opekotine. Prakticiraju se kratki tretmani u trajanju 5-10 minuta, 2-3 puta dnevno
11) Kod određenih bolesti (pretilosti, upale zglobova, nefritisa – upale bubrega, hidropsije – vodene bolesti), preporučljivo je sunčanje uz transpiraciju (znojenje), što olakšava eliminaciju otrovnih materija iz organizma kroz pore na koži. Ovaj oblik sunčanja se radi tako što je tjelo umotamo u bjelu čistu plahtu(samo prohuhanu) i izlažemo ga suncu 3 sata dnevno. Za vreme tretmana može se piti hladna voda (ili čaj od stolisnika ili đumbira se pojača znojenje).
U nekoliko proteklih godina ustanovljeno je za melatonin, prirodni tjelesni hormon, potiče dobar san. Nivo melatonina u tijelu dolazi na vrhunac u djetinjstvu, a onda, tijekom života, polako i neprekidno opada. Time se može objasniti zašto djeca spavaju bolje od odraslih.Tijelo pažljivo regulira proizvodnju melatonina. Taj postupak je uglavnom kontroliran ciklusom svijetla i mraka. Optimalna proizvodnja melatonina događa se samo noću, u mraku. Pinealna žlijezda – epifiza, smještena u središtu mozga, je “sat” koji pravovremeno regulira ovaj proces. Melatonin se ne skladišti u tijelu. Nama je potrebno dovoljno melatonina svake večeri da bismo imali dobar san. Studije pokazuju da dnevno izlaganje prirodnom sunčevom svijetlu potiče otpuštanje melatonina.
Sunčevo svijetlo djelotvorno uništava mikrobe. Zato se važno sunčati i provjetravati pokrivače i druge predmete koje često ne peremo.Odgovarajuća količina sunčeve svjetlosti daje koži zdrav sjaj i čini da ona bude glatka i elastična. Srednje potamnjena koža otpornija je od nesunčane kože na infekcije i opekotine od sunca.Sunčevo svijetlo poboljšava raspoloženje kod mnogih ljudi jer proizvodi osjećaj zadovoljstva. (Nemojte ostati predugo na suncu i zadobiti opekotine!) Povezano s aktivnim vježbanjem, sunčeva svjetlost je važan dodatak liječenju akutnih i kroničnih depresija. Ne zaboravite, ako ste tijekom hladnih zimskih mjeseci potišteni, ljeti smo svi sretniji to je zbog D vitamina, pokušajte iskoristiti svaku mogućnost izlaganja sunčevoj svjetlosti. Osim toga, djelovanjem sunčevog svijetla na kožu tijelo je u stanju proizvesti vitamin D. Ovaj vitamin nam omogućava da se kalcij iz crijeva upije u krv i iskoristi za izgradnju zdravih kostiju. On sprečava nastanak rahitisa kod djece i smanjuje mogućnost osteoporoze kod odraslih.
Sunčevo svijetlo također pomaže:
– jačanju imunološkog sustava;
– smanjenju bolova kod natečenih, artritičnih zglobova
Sigurno ste primijetili da vas sunce čini sretnijima. No možda niste znali da ono ubrzava metabolizam, poboljšava krvnu sliku, smanjuje kolesterol… Izlaganje suncu posebice je ljekovito u ranojutarnjim i kasnoposlijepodnevnim satima. Iskoristite njegove dobrobiti
1. Detoksikacija i metabolizam
Jedan od važnih postulata zdravog načina življenja jest detoksikacija. Upravo nam u tome
može pomoći sunčana svjetlost koja potiče apetit, poboljšava rad jetara i probavu te
pražnjenje, tj. izbacivanje toksina iz tijela. Od iznimne je važnosti za današnju populaciju i
podatak da upravo Sunčeva svjetlost poboljšava rad štitnjače, koja onda ubrzava bazalni
metabolizam, iskorištavajući većinu kalorija, što pomaže u jačanju mišića te gubljenju
suvišnih kilograma.
2. Vitamin D
Dovoljnim izlaganjem sunčanim zrakama naše će tijelo stvarati dovoljne količine vitamina D
te nas obdariti njegovim mnogostrukim dobrobitima. Od iznimne su važnosti za njegovo
stvaranje ultraljubičaste B (UVB) zrake te kolesterol iz kože.
Dakle, boravkom na suncu možemo sniziti i kolesterol u krvi. Osim toga, vitamin D važan je
za imunitet, rast stanica, izlučivanje inzulina, krvni tlak te metabolizam kalcija. Kalcij je, pak,
potreban za normalan rad živčanog sustava, kao i za rast kostiju te održavanje njihove
gustoće. Niska razina vitamina D može dovesti do bolesti koštanog sustava, poput
osteoporoze, ili pak slabog rada srca, sporog metabolizma, sporog zacjeljivanja rana i kostiju
te problema sa zubima.
Vitamin D dobiven pomoću sunca (a ne kao dodatak prehrani) smanjuje rizik od nastanka
raka te preventivno može djelovati na nastanak zdravstvenih poremećaja, poput multiple
skleroze (MS), Alzheimerove bolesti, bolesti osrčja i sl.
3. Imunitet
Boravkom na suncu poboljšava se stvaranje leukocita (bijelih krvnih zrnaca), čime se jača
imunitet. Čini se da umjereno izlaganje UV zračenju može pomoći i u suzbijanju rada
preaktivnog imunosnog sustava te nas tako zaštititi od autoimunih bolesti, poput multiple
skleroze, lupusa i psorijaze.
4. Krv i koža
Sunčanje pomaže kod svih oblika anemije i ostalih krvnih poremećaja. Ono povećava
stvaranje eritrocita (crvenih krvnih zrnaca) i hemoglobina, povećavajući i količinu kisika u
krvi. Zahvaljujući tomu, osjećat ćemo se puni energije. Također, poboljšava cirkulaciju krvi i
njezinu sposobnost da obnovi tkiva. Ako vam se ljeti čini da vam kosa raste brže nego inače,
u pravu ste. Osim toga, umjereno sunčanje uklanja i kožne probleme, poput atopijskog
dermatitisa, psorijaze i vitiliga (depigmentacija kože).
5. Trudnoća i dojenje
Sunčanje prije i poslije porođaja važno je za lučenje vitamina D, koji je odgovoran za
optimalan djetetov rast i razvoj, ali i za povećanu količinu te poboljšanu kvalitetu majčina
mlijeka.
6. Kardiovaskularno zdravlje
Kada vježbamo na umjerenom suncu, arterije se šire pa se krvni tlak može sniziti i za osam do
petnaest posto. Dodajući tomu i podatak da Sunčeva zračenja snižavaju kolesterol u krvi (bilo
njegovom pretvorbom u vitamin D, steroidne hormone ili hormone spolnih žlijezda), možemo
zaključiti kako ona mogu čak i preventivno djelovati na srčane udare.
7. Mišići i živci
Još su stari Grci i Rimljani znali da sam boravak na suncu može ojačati mišiće i živce te su to
znanje koristili u svrhe liječenja ili, pak, za usavršavanje olimpijaca ili gladijatora. Nedavno je
utvrđeno i da uklanja bolove pri fibromialgiji.
